Prije nekoliko tjedana u jednoj internetskoj grupi pratila sam i uključila se u komunikaciju knjigovođa vezano uz skrivenu isplatu dobitka i isto me je potaknulo na pisanje ovog bloga.
Naime, radilo se o stavu Porezne uprave vezano uz zakup poslovnog prostora. O čemu se radi?
U praksi se sve češće novi poslovni subjekti (društva s ograničenom odgovornošću, jednostavna društva s ograničenom odgovornošću) odlučuju početno raditi iz vlastitog doma, tj. koristiti dio vlastitog stambenog prostora kao poslovni prostor.
Pri tome moraju znati da se za razliku od obrta kod kojeg je poslovni subjekt jednak fizičkoj osobi, kod d.o.o ili j.d.o.o. radi o dvije različite osobe – pravnoj ( d.o.o. ili j.d.o.o.) i fizičkoj ( osnivač/ vlasnik/član društva).
Zbog te razdvojenosti pravne i fizičke osobe, ako pravna osoba započinje s poslovanjem u prostoru fizičke osobe koja je ujedno i njen vlasnik ( a većinom i odgovorna osoba – direktor) mora se zaključiti međusobni ugovor o zakupu poslovnog prostora (čini se sam sa sobom, no pravno nije tako).
Takav ugovor o zakupu vlasnik – fizička osoba, mora prijaviti Poreznoj upravi radi razreza pripadajućeg poreza na dohodak od imovine. Ugovorena cijena zakupa u skladu s pozitivnim propisima mora biti tržišna cijena, tj. cijena koja bi se ostvarila na tržištu između nepovezanih osoba.
U prethodno navedenoj komunikaciji knjigovođa s početka priče bila je sporna upravo ova cijena.
Naime, prvotno je sastavljen ugovor o zakupu s cijenom zakupa u visini koju Porezna uprava nije prihvatila uz objašnjenje da se radi o skrivenoj isplati dobiti. Knjigovođi kojem se to dogodilo nije bilo jasno o čemu se tu radi, a zapravo je vrlo jednostavno.
Skrivene isplate dobitka definirane su odredbama Zakona o porezu na dobit kao:
• davanje određenih koristi dioničaru ili članu društva ili s njima povezanim osobama uz naknadu nižu od tržišne, uključujući i povoljniju kamatu;
• plaćanje veće naknade dioničaru ili članu društva ili s njima povezanim osobama za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva ili s njima povezana osoba dala društvu;
• davanje dobara ili usluga dioničaru ili članu društva ili s njima povezanim osobama u vrijednosti većoj od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva ili s njima povezana osoba dala društvu;
• omogućavanje dioničaru ili članu društva ili s njima povezanim osobama drugih koristi za koje nema pravnog utemeljenja;
• manjkovi na imovini iz nad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osno vi se ne plaća porez na dohodak.
Skraćeno, skrivene isplate su povećanje ili smanjenje imovine društva tako da se dioničarima ili članovima društva odnosno s njima povezanim osobama daju/kupuju dobra ili usluge po nižim ili višim cijenama od tržišnih te, daju /kupuju dobra ili usluge bez pravnog utemeljenja.
Vlasnik društva – fizička osoba se u našem slučaju nalazi u dvije funkcije :
– Kao vlasnik društva (d.o.o. ili j.d.o.o.) ima pravo na isplatu dobiti iz poslovanja koja je kao dohodak od kapitala oporeziva stopom u visini 12% uvećano za pripadajući prirez (ovisno o prebivalištu). Prethodno je dobitak društva koji ostaje vlasniku na raspolaganju već oporezovan porezom na dobit u visini 12% ili 18% ( ovisno o visini ukupnih prihoda društva).
– Kao iznajmljivač poslovnog prostora ista osoba u obvezi je plaćanja paušalnog poreza na dohodak od imovine koji se izračunava primjenom stope u visini 12% uvećano za pripadajući prirez na osnovicu koju predstavlja ugovoreni iznos zakupnine umanjen za 30%.
Matematički, iznos pripadajućeg poreza u drugom slučaju je u konačnici za vlasnika – fizičku osobu manji.
Slijedom, ako vlasnik društva iznajmi prostor za cijenu višu od tržišne, cijena će predstavljati veći trošak za njegovo društvo, dobit će biti manja i pripadajući porez na dobit manji. Vlasniku će ostati manje za eventualnu isplatu dobitka, no već si je kroz iznos zakupnine osigurao/isplatio manje oporeziv iznos.
Dakle, ono što je Porezna u našem primjeru uočila je upravo to, da će si kroz povećanu cijenu zakupa vlasnik izvući dio dobiti.
Porezna uprava ima tablice prihvatljivih cijena zakupa po područjima i prije zaključivanja ugovora o zakupu savjetujemo da se obratite nadležnoj ispostavi Porezne uprave i zamolite informaciju o prihvatljivoj cijeni zakupa po m2 u određenom gradu ili dijelu grada. U većini slučajeva će te dobiti povratnu informaciju, zaključiti ugovor po prihvatljivoj cijeni i neće biti problema.
No sve ovisi o ispostavi Porezne uprave.
Poznati su mi slučajevi gdje se uopće ne reagira na vrlo visoku cijenu, kao i onih gdje je ugovorena cijena preniska pa opet prolazi….
Za dodatna pojašnjenja, pomoć i informacije, naravno, uvijek vam stojimo na raspolaganju.